logo Naslovna
naslov
KRATKA ANALIZA ŠESTOMJESEČNIH ANKETA
: I. Relković, I. Tomljenović - : 15.11.2019.

Preokret ili samo jednokratni skok?


 

Od svibnja do listopada sva se kretanja uglavnom podudaraju. Je li u studenom došlo do nagle promjene u preferencijama birača ili je sve samo vraćanje na početak?

 

 

Vlada je na svojoj sjednici održanoj 14. studenog donijela Odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora za 22. prosinca ove godine. Bude li potreban drugi krug (a bit će – barem ako je vjerovati anketama), on će se održati 5. siječnja 2020. godine. Uskoro slijedi dvanaestodnevno prikupljanje (minimalnih 10.000) potpisa kako bismo znali koliko ćemo uopće imati kandidata i tko su oni. Ta činjenica da su dosadašnje ankete rađene na pretpostavljenim kandidatima i njihovom uvjetnom broju ujedno je i najveća zamka preciznosti rezultata samih anketa.

Za četiri anketno vodeća kandidata nije svejedno tko od preostalih hoće, a tko neće dosegnuti uvjet prikupljenih potpisa. Ne uspije li u tome primjerice Dalija Orešković, očekivano je da će barem malo porasti Mislav Kolakušić i Zoran Milanović u odnosu na Kolindu Grabar-Kitarović i Miroslava Škoru. Odustane li od izbora Ivan Pernar, najveću će korist svakako imati Mislav Kolakušić. Posustane li Dejan Kovač, ravnomjerno će porasti vjerojatno svo četvoro vodećih kandidata, pa im to i nije neka komparativna prednost. Desno baš i nema nekog anketno iole relevantnijeg dodatnog kandidata čijim bi se odustajanjem mogao okoristiti Miroslav Škoro, pa je u njegovom interesu da se uspješno plasiraju i Katarina Peović i Dalija Orešković i Ivan Pernar te tako u prvom krugu barem malo skrate Zorana Milanovića i Mislava Kolakušića.

Dosadašnje ankete (od europarlamentarnih izbora do danas) pokazuju ili stagnaciju ili zadanost pozicija četiri vodeća kandidata. Njihovi javni nastupi imali su faze iskakanja i zatišja u raznim trenucima. Miroslav Škoro je naglo krenuo, a onda se gotovo "zacementirao" na milimetrima ispod 20% i nikako da probije i nadraste taj postotak. Mislav Kolakušić je donedavno spavao kad je riječ o mainstream medijima, te mu se rejting lagano topio u odnosu na prve posteuroparlamentarne visine, a sad je (barem prema jednom istraživanju) vratio svoj nekadašnji najveći rejting. Pitanje je već sljedećeg istraživanja hoće li se to potvrditi i može li tu nekadašnju maksimalnu živozidašku visinu (oko 14%) Kolakušić ozbiljnije nadići.

Prema polugodišnjem rezultatskom praćenju CRO Demoskopa Kolinda Grabar-Kitarović samo je padala ili stagnirala. Od početnih lipanjskih 34,5% došla je do relativno "studenih" 28,6%.

Zoran Milanović, potpuno suprotno, ili je rastao ili stagnirao. Za njega je to ukupno gledano ipak rast od 19,8% u lipnju do 24,3% u studenom.

 

 

Miroslav Škoro se opasno vraća na početak, ali upravo u tome je problem. Početak je tada bio odličan, ali nije cilj šest mjeseci kasnije biti ni blizu tom početku. On je imao 13,8%, zatim rastao do 19,2%, da bi se danas našao na 16,7%. Predaleko je to od borbe za drugo mjesto.

Mislav Kolakušić se također vraća na lipanjski početak (13,9%), ali njemu je to premija, jer je u međuvremenu padao do razine od tek 6,4%. Sadašnjih 14% (ako su znak potpunog povratka u igru, a ne samo jedan vikendaški val popularnosti) daje mu nadu da će se barem približavati obećanjima koja ga čine vjerodostojnim za parlamentarnu borbu. Istodobno taj je postotak dvojben baš s obzirom na parlamentarnu razinu, jer prema istom istraživanju njegova je parlamentarna popularnost kod istih anetiranih birača i dalje na stagnirajućih 6,2%.

 

 

Druga agencija i drukčiji zadnji "zamrznuti trenutak"

 

Dvojbu u preciznost anketnog istraživanja može pobuditi semafor s rezultatima druge rejting tablice. No, tome je tako samo kad gledamo zadnji mjesec (studeni) iz prethodne tablice i prethodne agencije. Ako zanemarimo CRO Demoskopov studeni, onda su stvari poprilično usklađene. Zato je ključno pitanje je li se naglim pojavama Kolakušićevih bombastičnih izjava u mainstream medijima (otpuštanja golemog broja službenika u administraciji, sudaca...), koji je obuhvaćen zadnjim CRO Demoskopom (za studeni), ali ne i zadnjim Crobarometrom (za listopad), dogodio trenutačni povratak gotovo svih protestnih glasova koje je u približnom postotku imao i prema Crobarometru u svibnju (11%) i hoće li to potvrditi prvo sljedeće njihovo istraživanje u studenom? Ako se to dogodi (10-12%), onda će to značiti upravo povratak protestnih birača. Ako Kolakušić i prema Crobarometru još dodatno naraste, to će značiti ne samo da su mu se u jednom vikednu vratili svi protestni birači, nego i to da nastavlja s trendom rasta prema samom izbornom danu.

 

 

Prema polugodišnjem Crobarometru Kolinda Grabar-Kitarović više je stagnirala, nego padala. Zoran Milanović je pomalo rastao (uz jedan iznimno nelogičan rast u lipnju).

Miroslav Škoro je samo skočio u lipnju i od tada stagnira kao i prema CRO Demoskopu. Mislav Kolakušić identično pada kao i prema CRO Demoskopu do listopada (valjda zato da se rimuje s nazivom mjeseca?). A što će biti dalje, kako smo već razložili, vidjet ćemo za koji tjedan (koji će se poklopiti s prikupljanjem potpisa, pa možda i to donese dodatan utjecaj na njegovo Crobarometrovo anketno buđenje).

Treća rejting tablica (HRejtin) ima odrađena tek dva mjerenja (rujan i listopad), pa samo ponavlja isti obrazac iz rujna i listopada i CRO Demoskopa i Crobarometra.

 

 

Budući da se HRejting provodi na najvećem komparativnom uzorku u odnosu na prethodna dva istraživanja, očekujemo da će i to sljedeće istraživanje dati odgovor na pitanje je li se zaista dogodio potres u biračkom tijelu i je li iza sebe ostavio inerciju podrhtavanja do danas.