logo Naslovna
naslov
HRVATSKI SABOR KAKAV NIKADA NEĆETE VIDJETI
: BP - : 5.6.2019.

Karte su tek promiješane, a već slijedi novo miješanje!


Autori: Ivica Relković / Ivan Tomljenović / Marko Živković

 

 

Iako su svaki izbori anketa nad anketama (jer je uzorak najveći), ipak trebamo s određenim oprezom preslikavati rezultate jednih izbora na druge. Naime, biračko im tijelo ne pristupa na isti način, pa zaključci na temelju mehaničkog preslikavanja mogu biti pogrešni.

 

Nakon održanih izbora za Europski parlament na kojima je Hrvatska bila jedna izborna jedinica, glasovi se mogu podijeliti na 10 izbornih jedinica kao u slučaju naših domaćih parlamentarnih izbora. Možemo pogledati kako bi to izgledalo da su bili parlamentarni izbori (ali, ponavljamo upozorenje – nisu!). Evo te uvjetne tablice.

 

 

Iako nam oko bježi na postotke i potencijalnu raspodjelu mandata, oni ovdje ne samo da već dan poslije euroizbora nisu isti, nego nam prije parlamentarnih dolaze predsjednički izbori koji će političku scenu, poput špila karata, još jednom promiješati.

 

Na ovdje dodjeljena dva mandata, u slučaju parlamentarnih izbora, tako ne bi mogao računati SDSS, jer na izlaznosti od 50% jednostavno nema tog kapaciteta glasova srpske manjine, kako zbog udjela u ukupnoj populaciji tako još više zbog opredjeljenja velikog dijela manjinskog stanovništva za glasovanje na manjinskim listama (XII. Izborna jedinica).

 

Bilo bi tu još očekivanih oscilacija, jer jedno je dati glas za Marijanu Petir kao osobu s ciljem da (p)ostane europarlamentarka, a nešto sasvim drugo da se eventualnoj njezinoj listi u raznim izbornim jedinicama pruži iole slična potpora na parlamentarnim izborima. Mogli bismo se kladiti da bi i njezin osobni prijelaz praga bio pod upitnikom, a kamoli dosegnuti solidan klub zastupnika. Uostalom takav poučak već imamo u slučaju Ruže Tomašić koja je dva puta na parlamentarnim izboriam doživjela fijasko, da bi sada na europarlamentarnim postala hit kao i na HDZ-ovoj listi prošli puta.

 

No, što je onda umjesto sirovih brojki moguće promatrati? Prvo možemo uočiti da dvije velike stranke gube dah u svojim najjačim izbornim jedinicama. Recimo, HDZ je u devetoj znao osvajati i do 10 mandata uz rejting ponekad veći i od 50%, a sada je na jedva 30%. Ni peta, slavonska, izborna jedinice više nije debelo iznad 30%. A u preostalih osam izbornih jedinica samo je još u dvije (četvrtoj i desetoj) blizu tih 30%. U ostatku Hrvatske svuda je ispod 20%. I dok im je u Slavoniji glasove dominantno uzela Ruža Tomašić, u Lici i Dalmaciji su se dodatno naplatili i Neovisni za Hrvatsku (uz dva preostala Mostova ostatka ostataka).

 

Možemo primijetiti i to da ni SDP zapravo nije u gradu Zagrebu i preostale tri zagrebačke izborne jedinice išta bolji od HDZ-a (razlika bi bila doslovno jedan jedini mandat). I on je, osim u prvoj izbornoj jedinici, u preostalima ispod 20%. Najbolji im je rezultat u desetoj, ali to ne znači da je njome zavladala crvena boja s obzirom na to da je HDZ-ove glasove samo preuzela već spomenuta preostala desnica.

 

Budući da Amsterdamske koalicije nema na dobitničkom postolju ni u samom užem području grada Zagreba, HSU je već logično zaključio da od toga neće biti ništa na parlamentarnim izborima, a kako oni na predsjedničke ne idu, već su krenuli u smjeru parlamentarne ponude "starom dobrom" SDP-u, ma kako šepav bio. Svaka priča o Amsterdamskoj koaliciji počinje i završava u Istri. HSS i GLAS su tu tek da pojačaju regionalni IDS. Sve drugo ne samo da je ispod parlamentarnog praga, nego je i uteg novim inicijativama na centru i ljevici.

 

Živi zid i Most su u nestajanju. Živom zidu ne pomaže ni europarlamentarni mandat, jer je već postao kamen spoticanja. To im je možda i zadnji mandat koji su osvojili, pa su napetosti očekivane. Ako Most više nigdje ne prelazi prag (osim još neko vrijeme u Dalmaciji), u čiji će tabor i na čije parlamentarne liste preostali Mostovi zastupnici kako bi si pokušali reinkarnirati politički život na još neko vrijeme?

 

Jesu li Neovisni za Hrvatsku preuzeli HSP-ov životni put? To nije pitanje na koje ćemo mi sada odgovarati. Odgovorit će budući izborni ciklusi. Dvojbeno je i što će Suverenisti bez Ruže Tomašić u sljedećim izbornim utakmicama. Ali ni na to pitanje mi nećemo odgovarati.

 

HNS najavljuje izbore i novog predsjednika. To može, prema europarlamentarnoj anketi, biti samo Matija Posavec. I tu je zapravo kraj HNS-a kao (nacionalne) stranke. I nema u tome ničeg lošeg, osim po Matiju Posavca, ako pomisli da će na svojem imenu podići jednu već sada bivšu stranku. Matija Posavec s titulom predsjednika HNS-a vrijedit će na hrvatskom političkom tržištu nemjerljivo manje od Matije Posavca bez te titule. I nije on jedini čijem imenu ne samo da ne trebaju, nego i smetaju kratice i slova životno nepostojećih i neuskrisivih stranaka.

 

 

Predsjednički izbori i novo miješanje karata

 

 

Mislava Kolakušića ćemo sada odmah zaboraviti kao europarlamentarca i s njim otvoriti pitanje kandidata za predsjedničke izbore. On je već kandidat. Ali sada će se i drugi pitati smiju li te izbore preskočiti i nestati s političkog radara. Tko još mora imati kandidata? HDZ. SDP. Živi zid...

 

Mogu li Suverenisti, Neovisni za Hrvatsku i Most stati iza jednog kandidata, a da svi pomalo ne izgube identitet i vlastiti rejting za parlamentarne izbore? Ili će odmah oko predsjedničkog kandidata okupiti koaliciju i za parlamentarne izbore, pa na pojedinačni identite više i neće igrati? Hoće li im onda kandidat uopće biti onaj koga bi oni kao takvog (obučenog u svoj dres) htjeli? Ako to naprave (obuku ga u svoj dres), hoće li im kandidat ostati ispod crte za drugi krug? Ako to naprave, a kandidat im ne prođe u drugi krug, kako će se postaviti prema preostalim kandidatima u drugom krugu? Podržat će Kolindu Grabar-Kitarović kao HDZ-ovu kandidatkinju? Ići će protiv nje i opstriurati je te tako pomoći kandidatu ljevice da je pobijedi? I onda s takvom taktikom pomagača ljevice ući u parlamentarne izbore? U izbore na kojima HDZ najsnažnije igra na "mi ili oni" i zalog skoro pa gubitka države u slučaju oživljavanja i pobjede ljevice. Ili misle da će desni kandidat već u prvom krugu nadjačati HDZ-ovu kandidatkinju, pa će u drugi krug oni na lijevog kandidata. Pa će se HDZ naći u problemu – podržati kandidata ljevice u okviru pripreme za veliku koaliciju, pa se u sebi raspasti. Ili podržati kandidata desnice i kapitulirati u njihovu korist i na parlamentarnim izborima?

 

Sva ta pitanja i odgonetavanje imena potencijalnih 10 kandidata zanimljiviji su od pogleda na tablicu koja je već danas vjerojatno dodatno izmiješana.

 

Vratimo joj se tek toliko da konstatiramo ono što ste već sami vjerojatno zbrojili. HDZ nema dovoljno potencijala za sastavljanje većine uz tek nekoliko prirepaka, kao sada. Budući da Živi zid mijenja Mislav Kolakušić koji od njih još manje misli na koaliciju s HDZ-om, zapravo HDZ-u jedva da bi bili dovoljni i svi "desniji" zastupnici zajedno. A to bi bio i poraz politike sadašnjeg HDZ-ova vodstva kojeg ti "desniji" zastupnici i ne bi htjeli za svojeg premijera. HDZ-u ostaje samo velika koalicija.

 

SDP je od bilo kakve vlasti uz pomoć još od sebe "ljevije ljevice" neusporedivo dalje. Zapravo mu je preostao zasad na sceni samo IDS. Hoće li se nešto novo od njega "ljevije" okrupniti to ćemo tek vidjeti. Dakle, i SDP, kako sad stvari stoje, može do vasti samo preko velike koalicije. Ili nam je zamislivo da sastavi većinu sa Suverenistima i Neovisnima za Hrvatsku, samo zato što ovi ne podnose ovakav HDZ? Da rezimiramo: HDZ i SDP ne žele u veliku koaliciju. Plenkovićev HDZ ne želi s desnim blokom, jer mu je to poraz. SDP nema lijevog bloka za bilo kakvu parlamentarnu većinu. Ostaje samo vlada Mislava Kolakušića...

 

Sva sreća da su pred nama ipak predsjednički izbori, jer na njima svi smiju još jednom probno izgubiti. Ili ipak ne smiju?

 

Mi smijemo zamisliti Mislava Kolakušića kao ambicioznog predsjednika, nakon čega su se uplašeni HDZ i SDP zbili u veliku koaliciju, pa je premijer postao Davor Bernardić, a predsjednik Sabora Andrej Plenković.

 

Budući da je Ruža Tomašić s(p)retno pobjegla u Europski parlament, to su tri najjača imena iz gornje tablice. Svi drugi su ili u nestajanju ili u političkim inkubatorima.