logo Naslovna
naslov
EUROPARLAMENTARNA (R)EVOLUCIJA U HRVATSKOJ
: Ivica Relković - : 5.5.2019.

Žene političko kolo vode!


 

Europarlamentarni izbori 2019. u Hrvatskoj, osim po velikom broju lista koje se nadaju prijeći izborni prag, pomalo su iznenađujući po još jednom pitanju. Naime, u pravilu se na svim izborima komentira tema podzastupljenosti žena na stranačkim listama. Nerijetko ne samo da se nije poštivao sugerirani postotak podzastupljenog (dosad uvijek ženskog) spola, nego su pozicije žena na listama dominantno bile na začeljima i na slabo preferencijski vidljivim mjestima. No, na ovim se izborima zapravo događa sve suprotno. Možemo čak zaključiti da su ovo prvi hrvatski izbori s izrazitom dominacijom žena nad muškarcima! One vode mnoge potentne liste ili su preferencijski jače od svojih kolega, čak i kad su oni na boljim mjestima.

 

Krenimo redom, od najjače i dosad dominantno "muške" stranke, HDZ-a. Iako je HDZ kao stranka i na prošlim euroizborima imao izbalansiran odnos (a koalicijski čak i tada imao naglašeno "ženski" gard), sada je ta stranačka lista suvereno "ženska". Čak ni na posljednjem, zbog preferencijskoga glasa jako vidljivom mjestu, nije neko opće poznato muško ime koje bi oduzelo prednost ženama na gornjem dijelu liste. Ankete HDZ-u predviđaju sigurnih pet mandata, ali tako da je i onaj "dvanaesti" mandat zasad najizglednije njihov. Budući da HDZ-ova lista nema niti na jednom mjestu izrazitog "kapitalca" koji bi mogao ostvariti preferencijski skok, zapravo su to mandati onih pet (odnosno šest) kandidata/kandidatkinja prema zadanom redoslijedu. A na prvih šest mjesta su čak četiri žene! Dodatni "dokaz" da je HDZ-ova lista primarno dominantno "ženska" je i vrlo potentan zaključak da je na njoj bitnu, ako ne i glavnu ulogu trebala igrati i ministrica Gabrijela Žalac. Naravno, da se nisu dogodile afere i aferice koje su kompromitirale mogućnost da ona predvodi HDZ-ovu kampanju ili sa same liste (pa čak i samo kao "pomagačica") ili da kao ministrica resora u kojem izrijekom stoji "EU" zapravo predvodi samu kampanju (u kojoj je sada gotovo da i nema).

 

Druga lista po snazi s očekivana tri mandata je SDP-ova. No, tu imamo obrat u odnosu na percepciju SDP-a kao stranke ravnopravnih šansi. SDP-ova lista dominantno je "muška". I prvo i posljednje (preferencijski zanimljivo i vidljivo) mjesto drže muškarci. Ipak, prema određenim istraživanjima preferencija (vidi Oraclum/N1), na toj listi preferencijski najbolje stoji jedna žena – sadašnja i vrlo vjerojatno buduća europarlamentarka Biljana Borzan. Ali ako tu listu pažljivije pogledamo, onda ćemo primijetiti da je poštivan muško-ženski princip od prvog do desetog mjesta, a ne dvanaestog mjesta (prvi je muškarac, druga je žena, treći je muškarac, četvrta je žena...). Obrat je napravljen samo na posljednjoj "izmjeni" koja je ujedno trebala osigurati i jednoj ženskoj osobi da bude na vidljivijem mjestu – naime, uspostavljen slijed je trebao Mirelu Holy pozicionirati na bolje dvanaesto, a ne lošije jedanaesto mjesto, ali je na tom mjestu završio Ranko Ostojić. Zato je (ma kakvi razlozi ili čak dogovori bili povod tog iskakanja iz zadane logike) SDP-ova lista preferencijski "muška".

 

Treća prema rejtingu je jedina izrazito "muška" lista (ona Živog zida) bez nekakve ozbiljnije šanse da žena (iako je jedna nepoznata kandidatkinja druga na listi) preko te liste vidi Bruxelles kao europarlamentarka.

 

Mostova lista počinje i završava muškarcem, ali se kroz medijske istupe nazire da ta dvojica (Petrov i Bulj) baš i nemaju pojma što bi radili u "briselskim" činovničkim hlačama, pa se možda kao europarlamentarka vidi Sonja Čikotić (koja, kao i ministrica Žalac, ima iskustva kao zamjenica ministra u "EU" resoru).

 

Amsterdamska koalicija, bez ikakve dvojbe, kao preferencijski najjače ime ima ženu – Anku Mrak-Taritaš. Čak i da ona to mjesto nakon izbora, milosrdno, prepusti nekom koalicijskom sekundarnom muškarcu, to neće promijeniti činjenicu da je žena prvo ime te koalicije.

 

 

Hrvatska i danas ima više žena (6), nego muškaraca (5) u Europskom parlamentu, ali samo zato što su se u Hrvatsku vratili Andrej Plenković i Davor Ivo Stier te jedno "muško" mjesto prepustili kolegici Željani Zovko, dok bi u sljedećem sazivu naša delegacija mogla imati izravnu dominaciju žena nad muškaracima, osim ako se ovaj puta dominantne kandidatkinje ne smiluju svojim nižeplasiranim kolegama i prepuste im bogate, ali "dosadne" briselske klupe

 

 

A nakon Amsterdamske koalicije slijedi u Hrvatskoj neviđena pojava. Sve opcije, osim nezavisnog kandidata Mislava Kolakušića, koje barem prema nekoj od anketa imaju šanse prijeći prag (ili se tome nadaju) vode žene! Idemo abecednim redom: Bruna Esih, Dalija Orešković, Marijana Petir i Ruža Tomašić!

 

I nebitno je za priču o dominaciji žena hoće li neka od njih, kao i Anka Mrak-Taritaš, zbog vlastite želje ostanka u hrvatskim domaćim političkim borbama svoje mjesto prepustiti slabije plasiranom muškarcu. I da stvar ne bude poremećena čak ni iznimkom, i prva sljedeća opcija ispod svih navedenih, ona BM 365, opet ima ženu na prvom mjestu – Martinu Bienenfeld!

 

Sve su svemu možemo ovako reći: na HDZ-ovoj listi dominiraju žene, na SDP-ovoj dominira žena (u jednini), kao i na listi Amsterdamske koalicije, dok čak četiri liste koje se prema barem nekoj od anketa bore za prijelaz praga (i peta koja ih slijedi) predvode žene. A samo na jednoj jedinoj listi koja ima izgleda osvojiti mandat on će izgledno pripasti muškarcu (Živi zid), kao i na jednoj jedinoj koja se prema nekim anketama bori za prijelaz praga (lista Mislava Kolakušića). A čak i Mostova lista, uokvirena s dva "nikad ne reci nikad muškarca", možda nam ipak donese europarlamentarku.

 

I sada, na kraju ovog osvrta o hrvatskoj neočekivanoj političkoj (r)evoluciji vrijedi nabrojiti sve te (sadašnje i) potencijalne europarlamentarke, i to baš tako da ih je ukupno – dvanaest(!):

 

Dubravka Šuica (HDZ),

Željana Zovko (HDZ),

Sunčana Glavak (HDZ),

Marijana Balić (HDZ),

Biljana Borzan (SDP),

Sonja Čikotić (Most),

Anka Mrak-Taritaš (GLAS),

Bruna Esih (NHR),

Dalija Orešković (START),

Ruža Tomašić (HKS),

Marijana Petir,

Martina Bienenfeld (BM 365).